Bilo da je romantičan san ili potreba, bilo da je dio roditeljske kuće ili zapušteni dio
višestambenih zgrada kakvih ima po svim našim mjestima, potkrovlje je uvijek aktualan i privlačan životni prostor.
Zbog različitosti oblika, vidljive i “sakrivene” konstrukcije, rješenja krova i veličine, potkrovlje daje mogućnost inventivnih, maštovitih uređenja. Nosiva konstrukcija krovišta je obično drvena, no ovisno o ideji krova mogu se koristiti betonske grede ili čelični nosači. Materijali krovišta često diktiraju i uređenje prostora, dajući mu ugođaj i stil. Moguće je oblaganje, popunjavanje nosive konstrukcije raznim pločama, koje mogu u sebi sadržavati “rupe” za rasvjetna tijela, pa se tako npr. može dobiti strop kosinu, poput zvjezdanoga neba.

Česta je upotreba krovnih prozora, što prostoru daju mogućnost zanimljivih svjetlosnih efekata i prozračnost. Prilikom uređenja potkrovlja jedno je osnovno, prije početka unutarnjeg uređenja, prostor je potrebno dobro izolirati.
Kosi je krov najdulje upotrebljavani krov u povijesti ljudskih nastambi, logičan je, lijep, tehnički sigurniji od ravnoga, a prostori u njemu mogu biti vrlo ugodni.
Pristupimo li preuređenju starog tavana u stambeni prostor najprije moramo provjeriti u kojem je stanju nosiva konstrukcija te etaže, ali i krova. Konstruktivni elementi krova moraju biti zdravi kako bi uspješno obavljali svoju funkciju. Sve grede bi trebalo zaštititi premazom za zaštitu drva, nakon što trule (ako ih ima) zamijenimo zdravima. Nakon toga pristupamo termoizolaciji. Jasno je da prostor koji grijemo moramo najprije dobro zaštititi, odnosno toplinski izolirati kako bi naše grijanje uopće imalo smisla i kako bi toplinu više čuvali, a samim tim štedjeli novac, moramo provjeriti je li potkrovlje grijano ili ne, odnosno ima li u slojevima krova dostatnog termoizo-lacijskog sloja. Ukoliko ga nema potrebno ga je izvesti naknadno što u najčešćim slučajevima nije veliki problem. Za tu nam svrhu može poslužiti ekspandirani polistiren (stiropor, okipor) koji možemo kupiti u pločama raznih standardiziranih dimenzija. Topli-nsku je izolaciju potrebno zaštititi od vlage kako ne bi propadala.

No, ukoliko tek ”podižemo” krov pod kojim je potkrovlje namijenjeno za stanovanje preporučljivo je izvesti ga kao ventilirano krovište. Takvo krovište je otpornije i dugotrajnije, umanjuje pregrijavanje, stvaranje vlage, kondenzaciju, truljenje greda, oksidaciju i koroziju čavala, propadanje izolacije, ljuštenje boje i prijevremeno propadanje krova. To se postiže tako da neposredno ispod pokrova i pokrovnih letava (letve na koje se slaže pokrov) postavimo i kontraletve (letve okomite na one koje nose pokrov) i tako osiguramo zračni (ventilirani) prostor unutar slojeva krova. Također na obodu (kod žlijeba) ostavimo otvore za ulaz zraka. Zrak tako ulazi kroz te otvore, u toj se zračnoj šupljini zagrijava (ljeti od sunca, a zimi od kiše), te se naravno uzdiže do sljemena krova gdje su sljemenjaci (ili uzdignuti ili imaju otvore) postavljeni tako da propuštaju taj zrak van. Na taj se način krovište ventilira i isušuje.

Kad se može adaptirati potkrovlje ?
Osnovni je uvjet za pregradnju tavanskog prostora u stambeni dovoljna visina od poda do krova. U pravilu se za stambeni prostor može iskoristiti površina nad kojom je moguće načiniti strop u visini 2,30 do 2,50 metara, a prikladan je takav tavan gdje se može iskoristiti bar polovina do dvije trećine od ukupne površine. Dolaze u obzir dvostrešni ili četverostrešni krovovi s nagibom većim od 30 stupnjeva. Što je krov strmiji, to će se veći prostor (uz istu površinu tavana) moći upotrijebiti za preuređenje. Ako je kuća uža od oko deset metara, neće biti prikladna za pregradnju potkrovlja ni uz nagib krova od 30 do 40 stupnjeva, osim u slučaju da se krov ne oslanja na ploču odnosno zid u ravnini tavanskog poda već da leži na povišenom podzidu (detalj 4 na crtežu). Ako je parapet visok oko 50 centimetara (u pravilu se viši podzidi i ne rade), bit će dovoljno da krov ima i samo 27 stupnjeva nagiba.

Propisi za adaptaciju potkrovlja
Preuređivanje potkrovlja u stambene prostorije u načelu podliježe propisima o stambenoj izgradnji, te za takav zahvat treba pribaviti građevinsku dozvolu. Stoga je nužno raspolagati projektnom dokumentacijom po kojoj je zgrada građena te statičkim proračunom i specifikacijom primijenjenog materijala. Posebno potanko treba razmotriti slučaj kad adaptacija zasijeca u postojeće konstrukcijske dijelove zgrade, kao na primjer u nosive zidove, nosive dijelove krovne konstrukcije, ili ako se mijenja vanjski izgled zgrade, kao na primjer pri ugradnji tavanskih prozora na krovu ili na zabatu. O minimalnoj visini prostorije, koja treba biti unutar propisane, bilo je već riječ ranije.
Dio prostora u potkrovlju koji je namijenjen stanovanju treba biti odvojen od ostalog prostora potkrovlja stropom, zidovima i vratima koji udovoljavaju protupožarnim propisima. Svaki nastanjeni prostor u potkrovlju mora imati osiguran pristup propisnim dovoljno širokim i čvrsto ugrađenim stepenicama. Nastanjeno potkrovlje treba da je osim toga, opremljeno dovoljnim brojem prozora koji su otvoreni neposredno na slobodan prostor i osiguravaju izdašnu osvijetljenost i prozračivanje prostorija. Ukupna površina prozorskih otvora treba biti jednaka 10% tlocrtne površine prostorije.
Ako se u potkrovlju gradi kupaonica ili kuhinja, treba predvidjeti ugradnju svih potrebnih instalacija (struja, plin, vodovod, kanalizacija) dovoljnog kapaciteta, što posebno vrijedi za kanalizaciju, koja treba biti izvedena tako da osigura odvođenje bar 1,5 prostornog metra otpadnih voda po stanovniku dnevno.
Time je ukratko nešto rečeno o propisima. Moglo bi se zaključiti da bez posebne dozvole ne smijete poduzeti baš ništa, ali nije tako. Nitko vam neće praviti poteškoće ogradite li na tavanu jedan dio prostora lakim pregradnim zidom, uz suglasnost stanara koji imaju pravo na korištenje tog prostora. Isto tako možete već ograđeni dio potkrovlja koji vam pripada obložiti s gornje strane brodskim podom. Stambeni prostor međutim ne smijete u potkrovlju urediti bez dozvole, a isto tako ne smijete načiniti ni jedan prozor, kakve god bio konstrukcije.

Naknadna ugradnja istaknutog uspravnog krovnog prozora mnogo je složenija i isplatit će se jedino kad prozor seže u širinu više od razmaka dvaju rogova. Unatoč širini, u prostoriju će prodirati razmjerno malo svjetla, ovakva izvedba je skuplja. Posao mora izvesti stručni obrtnik tesar.	Polegnuti krovni prozor s središnjim ovjesom krila pričvršćen između dva roga je najjednostavniji primjer ugradnje. Vješt kućni majstor ugradit će ga sam (nakon što prethodno pribavi građevnu dozvolu). Prozore koji su širi od razmaka rogova mora ugraditi stručnjak.

Krovišta na kojima rogovi završavaju u šiljku na sljemenjači i nema poprečnih greda (1) najprikladnija su za pregrađivanje potkrovlja. Jedinu poteškoću predstavlja gradnja uzdužnih pregradnih zidova (2) koji služe da “odrežu” kut uz kraj krova. Ako postoje poprečne grede krovišta (3 ), može se strop prostorije pričvrstiti na njih. Nedovoljno strmi krovovi odgovarat će adaptaciji potkrovlja samo ako su podignuti, tj. ako se oslanjaju na podzid (4).