Dekor - časopis za kulturu stanovanja i življenja
Stari brojevi Marketing Impressum Oglašivaći Home

nekretnine
antikviteti


kuhinje
kupaonice
spavaće sobe
dnevni boravci
hodnici
potkrovlja
dječji kutak


prozori
pročelja
krovovi
vrt

interijeri
arhitektura
zavirimo u atelijer
recepti
za gušt

zašto-zato
kuhinje
kupaonice
grijanje
bojanje


Kontaktirajte nas!

 

Arhitektura na prijelazu tisućljeća

Napisao: dipl.ing.arh. Ivan Gjurić

Uzadnjem ovogodišnjem i ovotisućljetnom broju, potrebno je napraviti kratku rekapitulaciju povi-jesnih zbivanja koja su utjecala na naš način života. Najkraće rečeno to su bila tri “praska” - “veliki prasak” kojim je rođen čitav svemir čija je veličina i starost iznad moći razumije-vanja običnog čovjeka (pretpostavlja se da je nastao prije deset ili dvadest milijardi godina). Od tada se svemir ne prestaje širiti. Drugi “mali prasak” dogodio se u mozgu primata, naših prapredaka, koji su promjenom klime i nestankom šuma, prije 20.000 godina, bili prisiljeni sići s drveta na zemlju i misliti kako preživjeti. Ta borba za postojanje, prouzročila je razvoj tehnologije, omogučila treći “prasak” - lansiranje svemirskih letjelica i odlazak u svemir u potrazi za svojim korijenima. Pojednostavljeno objašnjenje ovih praskova omogućuje nam predviđanje novog malog “praska” opet u mozgu čovjeka koji se očekuje razvojem biologije i medicine, koji definitivno mora riješiti veće “skladištenje” informacija sve egzistencijalne probleme ove civilizacije i omogućiti kontakt sa drugim civilizacijama, ako ih uopće i ima u svemiru.

Uredi Karbow - Amersfoort, N, 1992
Arhitekt : Ben van Berkel Detalj prozora gdje se vidi primjena montažnih elemenata (aluminijski profilirani lim , koji se još nedavno koristio samo za pokrivanje tvorničkih i skladišnih hala) Cijena diktira materijal i estetiku.
Info Box - Berlin, D, 1995.
Arhitekti: Schneider +
Schumacher. Arhitekti su svojom arhitekturom došli do “vizije budućnosti” - “kontejner” iznad zemlje.
Arapski institut - Pariz, F, 1987.
Arhitekt : Jean Nouvel
Kompjuterizirana regulacija svjetla riješena na neuobičajen način - blendama kao kod fotoaparata. Ugođaj stvoren modernim i avangardnim pristupom.
Guggenheim muzej - Bilbao, S, 1997.
Arhitekt : Frank O. Gehry
Skulptorski pristup različit je od ostalih prikazanih građevina, a sam autor želi da prolaznici primjete njegovu građevinu - što je za njega tipično.

Da bi shvatili uzročno posrednu vezu moram ukratko objasniti kronologiju događaja od “silaska” s drveta do danas ili zbivanja između dva praska. Biološko ograničenje genetskog koda kao skladišta informacija bitnih za održanje vrste, uvjetovalo je prije otprilike 10.000 godina otkrivanje “pisanja”. Pisanje se smatra najvećim čovjekovim izumom. Prije otprilike 5.000 godina nastaje civilizacija - bilježenjem prvih viškova uroda na glinene pločice, nakon toga ostalih važnih događaja - informacije se počinju sistematski skupljati i pohranjivati. Drugi najvažniji izum je kotač. Omogućio je bržu razmjenu informacija. Treći izum po važnosti - “naočale” omogućio nam je da “progledamo”, naime, povećalo nas je dovelo do teleskopa i mikroskopa u 17. stoljeću, otkrivši nam nove dimenzije dosad nevidljivog svijeta dalekih zvijezda i galaksija. Četvrti izum je tiskarska preša, kojom je 1455. Gutenberg u Mainzu tiskao 200 primjeraka biblije. Time otpočinje demokratizacija društva i ruši se tadašnji monopol na znanje. Informacija se nezaustavljivo širi, a izumom osobnog računala i stvaranjem internet mreže, cjelokupno znanje današnje civilizacije postaje dostupno svima, te nam otvara neslućene mogućnosti u razvoju znanosti i cjelokupnog napretka. Razmjena informacija bez vremenskih i zemljopisnih ograničenja omogućuje stvaranje “globalnog sela” i ostvarenjem postulata seoske zajednice: zajedništvo, komunikacija, suradnja, dolazi opet do ”mirnog i sigurnog” načina života seoske zajednice uz prednosti moderne demokracije, kao što su sloboda, ravnopravnost, otvorenost, jednakost.

|eljeznički kolodvor - Lyon, F, 1994.
Arhitekt : Santiago Kalatrava
Upotreba montažnih elemenata, 1.300 t čelika, na ekspresivan način. “Dinamika” i dramatičnost su odlike Kalatravinih građevina.
Kulturni centar - Fujisava, J, 1987.
Arhitekt : Itsuko Hasegava
Impresionistički pristup imitacijom prirode - “metalno drvo”, ovdje je sve dovedeno do bizarnosti.
Piramida u Louvre-u - Pariz, F, 1989.
Arhitekt : I.M. Pei
Staklena piramida djeluje lagano, krhko i nestvarno, za razliku od pravih teških i neuništivih egipatskih piramida. Unutrašnjost je otvorena svjetlu i suncu.
Umeda SKY City - Osaka, J, 1993.
Arhitekt : Hiroshi Hara:
Vizija “vertikalnog” grada bliži se zbilji. Toranj visok 173 m ima 40 katova i vrt 150 m iznad zemlje.

Način gradnje nije se bitno mijenjao sve do otkrića i proizvodnje armiranog betona, koji je omogučio veće raspone uz najmanje troškove i time omogućio ležerniju i slobodniju arhitekturu. Raspored pregradnih nenosivih zidova više nije bitan i stan se može naknadno jednostavno adaptirati i preuređivati, jer svaka iduća generacija ima druge navike i način stanovanja. Do radikalne promjene u arhitekturi može doći jedino otkrivanjem novih umjetnih materijala, laganih i još jeftinijih. Za takvo nešto je potreban ili četvrti “prasak” u čovjekovu mozgu ili neki novi genijalac poput Leonarda ili Einsteina. Kroz čitavo vrijeme naše civilizacije tehnologija pokušava postići “više” sa “manje” tj. dobiti više korisne izgrađene površine za manje novaca, jeftiniji, brži i bolji auto, jeftinije brže i snažnije računalo itd..., što zapravo samo po sebi nije loše, jer omogućava konkurenciju i širem sloju ljudi postaju dostupne stvari koje su si prije 100 godina mogli priuštiti samo kraljevi. Za sada u arhitekturi, upravo u cilju dobivanja jeftinije građevine dolazi do primjene prefabriciranih elemenata u gotovo svim područjima gradnje. Nekad je bilo nezamislivo da reprezentativne javne zgrade nisu obložene kamenom ili drugim skupim građevnim materijalima. U Americi, montažna gradnja stambenih kuća ima dugu tradiciju i tradicionalno njihovom pionirskom duhu primjenjuju i nove tehnologije i nova znanja. Poslije svakog požara ili tornada, koji poharaju stambeno naselje, vidimo samo dimnjake i bazene na ostacima nekadašnjih domova, ali zato je svakom koji ima stalno zaposlenje i pristojnu zaradu omogućeno da dobije kredit i da kupi kuću, bazen i auto gotovo odmah nakon školovanja i da mlada obitelj ima normalane uvjete komfornog stanovanja, da svako dijete ima svoju sobu i da na kraju krajeva nakon dvadesetak godina to uspiju sve otplatiti. Možda ćemo reći da se ta montažna kućica nakon toliko godina i mora srušiti, ali ona će se isplatiti i moći će se kupiti opet novija i suvremenija kao i auto.

nastavak...



   

| stari brojevi | marketing | impressum | oglašivaći | home |

Optimalna konfiguracija: 800x600, Internet Explorer 4+, Encoding: Central European (Windows)

Copyright: Dekor - online časopis za kulturu stanovanja i življenja
Glavni urednik: Sanja Tropan
Design: ANIA d.o.o.,
e-mail: info@dekor-magazin.com