Čak i ako biste radije živjeli bez boje, to nije moguće. Boja postoji posvuda: na najneuglednijim drvenim podovima, na sivim prozorskim okvirima, na najsumornijim zidovima. Brava ima boju. Šarka ima boju. Svjetlost ima boju. Bijelo je boja. Možete živjeti u sobi bez namještaja ali ne možete živjeti u sobi bez boje. Budući da boja sobi može dati oblik jednako koliko i bilo kakav raspored namještaja – koliko i sva četiri zida – Vaš odabir boje je ključan. Pronalaženje onih boja koje će Vam najbolje odgovarati, boja koje će proširiti Vaš prostor ili ga učiniti toplijim, ugodnijim, svježijim ili osobnijim – boja koje će Vas činiti sretnim kada god uđete u prostoriju – predstavlja jedan od najestetskijih i osobnih odabira koje ćete napraviti. To je samo pitanje pronalaženja Vašeg načina u tome. Izaberite prostoriju koja Vam je najvažnija ili onu s kojom ste najnezadovoljniji. Uzmite ovu knjigu i pođite u izabranu prostoriju, jer iako mijenjate boje u svim sobama, treba Vam mjesto s kojim ćete započeti.

Načela: Osnove o boji
Odluka da na primjer želite žutu sobu, neće Vas odvesti vrlo daleko. Ljudsko oko može razlikovati približno sedam milijuna boja, stoga svođenje Vaše odluke na žutu još uvijek Vam ostavlja milijune varijacija između kojih možete birati. Kako biste došli baš do one žute – ili crvene ili plave – koju ste zamislili u svojoj glavi, trebate znati što sve sačinjava njenu kompoziciju. Čitajte dalje i otkrit ćete.

Krug boja

Komponente boje
Boje se definiraju kao primarne, sekundarne i tercijarne. Ovo možete lakše vizualizirati ako na sljedećoj stranici promotrite krug s dvanaest nijansi boja.

Tri primarne boje
Ovo su izuzetno snažne boje: plava, crvena i žuta. Svaka od njih je jarka, čista i nepatvorena jer nema komponentnu boju osim sebe same. Svaka zasebno dominira trećinom spektra. Kombinirane, one određuju svaku boju u spektru.

Tri primarne boje tzv. RGB (red, green, blue = crveno, zeleno, plavo)

Tri sekundarne boje
Svaka od tri sekundarne boje – narančasta, zelena i ljubičasta – sastoji se od dviju primarnih boja prikazanih na krugu. Narančasta je mješavina primarne crvene i žute. Zelena predstavlja spoj plave i žute. Ljubičasta nastaje miješanjem plave s crvenom.

Sekundarne boje

Tercijarne boje
Postoji šest tercijarnih boja: narančasto-crvena, narančasto-žuta, žuto-zelena, plavo-zelena, plavo-ljubičasta, crveno-ljubičasta. Svaka tercijarna boja je sastavljena od sekundarne boje koja se nalazi do nje s jedne strane na krugu s bojama i od primarne boje do nje s druge strane kruga. Za razliku od sekundarne, tercijarna boja poprima više od jedne boje, one koja se nalazi do nje, nego od druge.

Temperatura boja
Boja se definira kao topla ili hladna ovisno o njenoj poziciji na spektru i nijansama njoj najbližih susjednih boja. Tople boje – narančasta, žuta i crvena – stvaraju tople nijanse sunčeve svjetlosti te sobi daju ugođaj topline i dobrodošlice. One također smanjuju prostor i mogu se upotrijebiti za to da objekti ili površine kao što su zidovi, izgledaju bliže. Hladne boje reflektiraju hladnu ljubičastu i plavu boju mjesečine. One čine da se objekti i prostor udaljuju i mogu se upotrijebiti za povećanje prostora tako da zidovi izgledaju udaljeniji. Spektar boja daje prednost toplim bojama: od primarnih boja dvije su tople, crvena i žuta, dok je samo jedna hladna, plava.

Komplementarne boje
Komplementarne boje su boje koje se nalaze u prirodnom skladu jedna s drugom te bi ih trebali upamtiti.
Pogledajte na krug boja i vidjet ćete da je komplementarna boja svake primarne boje ona boja koja se nalazi na dijametralno suprotnoj strani. Puka privlačnost suprotnosti, mogli biste reći, ali istražite dublje. Komplement svake primarne boje je u stvari sekundarna boja sastavljena od dvije primarne. Drugim riječima, komplementarna boja dovodi u ravnotežu jednu primarnu boju združujući je s ostale dvije primarne boje u spektru. Ona također uravnotežuje njenu temperaturu – primijetit ćete da svaka topla boja kao svoj komplement ima hladnu boju, i obratno.

Komplementarne boje

Neutralne boje
Boja postaje neutralna kada joj se doda znatna količina njoj komplementarne boje. Međutim, ako joj dodate samo malu količinu komplementarne boje, ona će samo oslabiti intenzitet prevladavajuće nijanse – do određenog stupnja. Možete eksperimentirati s tim stupnjem tako da smanjujete ili povećavate količinu komplementa u mješavini. Ako sami radite mješavinu, počnite polako jer dodavati možete uvijek ali oduzimati ne možete. Ako nastavite dodavati, konačno ćete izgubiti prevladavajuću boju i proizvest neutralnu.
Na primjer, ako crvenoj dodate zelenu, crvena postaje tamnija i manje intenzivna. Što više dodajete zelene, to ona postaje bliža sivoj. Siva može biti toplija ili hladnija, ovisno o toplini boje i njenog komplementa. Ako na primjer dodate dosta toplu žuto-zelenu toploj narančasto-crvenoj, dobit ćete topliju sivu nego ako već hladnoj crveno-ljubičastoj dodate hladnu plavo-zelenu. Neutralna koju proizvedete bit će više smeđa nego siva.

Dodavanjem većeg stupnja komplementarne boje, ona postaje neutralna.
1 (narančasta) + 9 (plava) = 5 (neutralna)

Terminologija boja
Poznavanje definicije triju malih riječi – nijansa, vrijednost, i kroma – neće Vam samo pomoći da se izrazite profesionalno već će Vam dati jasniju predodžbu o tome što je točno a što pogrešno kada je riječ o boji.
Nijansa je jednostavno druga riječ za boju. Na primjer, tepih s prevladavajućom crvenom bojom ima crvenu nijansu.
Vrijednost je svjetlina ili tamnoća boje. Boja sa svijetlom vrijednošću razrijeđena je lazurom ili je pomiješana s bijelom, što je na sivoj skali stavlja bliže bijeloj boji. Roza je na primjer svijetla nijansa crvene koja ima svijetlu (bjelju) vrijednost. Boja s tamnom vrijednošću je na sivoj skali bliža crnoj, jer je potamnjena crnom ili joj je dodana komplementarna boja. Bordo je primjer nijanse crvene s tamnom vrijednošću.

Kroma se odnosi na intenzitet boje, koliko je sjajna ili tamna. Crvena boja opeke ili grimizna su na primjer relativno jednake na sivoj skali što ih čini sličnima u vrijednosti ali se razlikuju po intenzitetu. Boja opeke ima slabiji intenzitet od grimizne, što je čini tamnijom i prigušenijom; grimizna ima veći intenzitet i sjajnija je. Za to postoji razlog: iako to nije jasno uočljivo, crvena boja opeke sadrži zelenu, dakle komplement crvene, što je potamnjuje; grimizna je isključivije crvena i sadrži više crvenog pigmenta. Drugim riječima, boje slabijeg intenziteta sadrže veću količinu drugih boja koje su im dodane; boje svjetlijeg intenziteta su prirodnije, čišće.
Nijansa, vrijednost i kroma su termini koji se koriste u Munsellovom sustavu boja koji najjasnije ilustrira funkcioniranje boje. Što se tiče označavanja kromatskih boja te primarnih i sekundarnih boja, ovaj sustav koristi akromatične, sive boje da pokaže kako se nijanse pomiču prema sivoj, tj. odmiču od nje.

Učinak prirodnog svijetla i klime na boje
Kvaliteta prirodnog svjetla odraz je klime u kojoj živite i koja se mijenja s godišnjim dobima. Razmislite o tome kako određeno doba godine utječe na boje: kako u zimi zimzeleno lišće ima plavo-zelenu boju, dok u ljeti ta ista stabla izgledaju žuto-zeleno. To je zbog toga što je u hladnoj svjetlosti sve filtriranije dajući bojama siviji i manje intenzivan izgled. Za vrućeg ljetnog svjetla kada boje postaju intenzivnije vrijedi obratno.
Svjetlo se ne mijenja samo tijekom godišnjih doba: ono se mijenja svakoga sata, svake minute svakoga dana. Za sunčanoga dana u podne ono je toplo, narančasto-žuto i jarko te ako je Vaš prozor okrenut prema jugu, svjetlost će bojama u unutrašnjosti sobe dodati žutu boju i one će izgledati toplije nego što bi izgledale u sobi koja je okrenuta u nekom drugom smjeru. U zoru i u suton svjetlost svemu daje crvenkastu boju a isto će se dogoditi s Vašim zidovima ako su Vaši prozori okrenuti prema istoku ili zapadu. Kada je dan oblačan svjetlo u svim Vašim sobama biti će stalno hladno, plavo-zeleno – kao što će bit i u sobi čiji su prozori okrenuti prema sjeveru ili u sobi bez prozora kao i u sobi sa zatvorenim prozorima. Jedina prednost sobe u koju dopire malo svjetla je u tome da će boje u njoj ostati onakve kakve jesu.

nastavak...