Evo nekoliko korisnih savjeta o vrstama boja koje najbolje odgovaraju svjetlu na Vašoj lokaciji.

• Na mjestima izloženim sunčevoj svjetlosti i u ljetnim sobama, svijetle boje i reflektirajuće bijele boje s hladnom notom djelovat će umirujuće i spriječit će vrućinu.
• U hladnijim podnebljima tamne boje dobro djeluju u spavaćim sobama: pružit će Vam osjećaj topline i spriječit će hladnoću. Tamna crvena biblioteka ili radna soba mogu biti do- bro pribježište u hladnoj zimskoj noći s par užarenih cjepanica u kaminu. U krajevima s hladnom klimom nikako nemojte previše potamniti dnevne sobe. U tim krajevima ćete ionako imati ograničenu dnevnu svjetlost a nećete se htjeti osjećati previše lišeni svjetla.
• Ako živite u krajevima s vrućom klimom ili ako u Vašu sobu dopire puno sunčeve svje tlosti, izbjegavajte tamne boje. One zadržava ju vrućinu i mogu prouzročiti osjećaj zagušljivosti.
• U hladnim sobama ili u onima koje su okrenute prema sjeveru dodajte crvenu, crveno-narančastu ili narančasto-žutu boju te boje poput dinje.
• U pretoplim sobama okrenutim prema jugu ohladite boje dodajući plavu, plavo-ljubičastu ili plavo-zelenu. Crteži dolje prikazuju prikladne palete za toplu i hladnu klimu.

Paleta nijansi za područja s toplom i hladnom klimom.

Učinak umjetnog svjetla na boje
|arulje su nositelji različitih plinova i reaktori koji emitiraju različito obojenu svjetlost. Ako su svjetla upaljena, bilo koja boja u Vašoj sobi bit će pod utjecajem prevladavajuće boje umjetnog svjetla.
Fluorescentno svjetlo već tradicionalno baca hladnu, plavkastu svjetlost premda na tržištu postoje toplije fluorescentne lampe. Ako se koristi u kombinaciji sa shemom hladnih boja, učinak hladnih fluorescentnih lampi može biti hladan. Ako to nikako ne želite, a prijelaz na žarulju nije praktičan, upotrijebite toplije fluorescentne lampe ili neutralizirajte učinak hladnih lampi miješanjem male količine crvene, žute ili narančaste s bojama koje ste odabrali.
|arulja baca toplu, žućkastu svjetlost i pod njenim utjecajem tople boje će izgledati još toplije. Ako to nije ono što želite, izaberite hladnije boje – plave ili ljubičaste – ili ih dodajte Vašoj mješavini boja. Možete također koristiti hladne fluorescentne lampe ili halogene žarulje. Halogene žarulje isijavaju intenzivniju, bjelju vrstu svjetlosti koja će malo umanjiti sjaj Vaših boja ali neće pretjerano utjecati na njene nijanse. Vidi poglavlje o rasvjeti radi opreza kod upotrebe halogene rasvjete.
|arulje koje simuliraju dnevnu svjetlost pokušavajući stvoriti bijelu svjetlost punog spektra skuplje su od običnih žarulja ali njihova uravnotežena toplo-hladna svjetlost dat će Vašim bojama vjerniji izgled. Npr. američki Osram, poznata je marka.

Tamne boje blijede brže od svijetlih jer apsorbiraju sunčevu svjetlost koja ih izbljeđuje. Sjajni premazi bojom blijede sporije nego mat boje jer ne apsorbiraju sunčevu svjetlost već je reflektiraju.

Svjetlost reflektira boju. Kada oko opaža predmet koji ima specifičnu boju, ono zapravo vidi one valove svjetlosti određenih boja koje taj predmet nije apsorbirao. Drugim riječima, kada opažamo ružu kao crvenu, to je stoga što je ruža apsorbirala sve druge valne duljine osim crvene, što znači da se jedino valne duljine crvene boje reflektiraju natrag u naše vidno polje.
Podovi čine više od 30 posto onoga što vidite u sobi, stoga bez obzira na to hoćete li ih pokriti ili ostaviti nepokrivenima, morate razmisliti o njihovoj boji kada birate ostale boje za Vašu shemu.

Boje koje se slažu: sheme boja
Boje ne postoje u izoliranosti osim ako je to planski strogo određeno. One su okružene drugim bojama i postaju dio ukupne sheme boja koja uključuje zidove, podove, stropove, arhitektonska obilježja i namještaj. Odlučite dakle koja će boja ili obilježje biti nositelj Vaše sheme. To bi mogla biti sofa, pogled s Vašeg prozora, zid, tepih ili komad drvenog namještaja. Zatim odlučite želite li razviti harmoničnu shemu u kojoj će boje biti dio tima, jedan od mnogih elemenata u sobi; ili će to biti kontrastna shema gdje će boje biti najistaknutije.

Monoton, monokromatska, analogna i komplementarna shema

Harmonične sheme
U harmoničnoj shemi sve su boje u skladu i ne konkuriraju jedna drugoj. Niti jedna boja ne zahtjeva posebnu pozornost, tako da je prevladavajuće raspoloženje umirujuće. Postoje dva osnovna tipa harmoničnih shema.
Jednobojna shema uključuje jednu boju slabog intenziteta, kao što je svijetla bež, svijetlo siva ili bijela u ograničenom rasponu vrijednosti. Ovo shema se često koristi za izložbeni prostor, umjetničke galerije ili privatnu kuću s impresivnom zbirkom umjetnina, budući da njena tiha, umirujuća priroda stvara savršenu pozadinu. Bilo kakav žarki ili upadljivi predmet uveden u ovu shemu odmah će skrenuti pozornost na sebe prekidajući jednobojnost, što možete iskoristiti i kao prednost ako želite da nešto bude uočljivo.

Monokromatska shema sastoji se od jedne nijanse ali u širem rasponu vrijednosti i intenziteta od jednobojne sheme. Monokromatska shema koja je na primjer zasnovana na žutoj boji, mogla bi uključiti svijetlo žutu, limun žutu i zlatno žutu koje se mogu upotrijebiti individualno ili u kombinaciji. Monokromatska shema čini cijeli prostor posebnim.

Dodavanjem teksture harmoničnoj shemi uvest ćete dašak vizualnog uzbuđenja ne radeći kompromis sa izmjenama. Na primjer, u svijetlo sivoj shemi pokrivanje Vašeg poda tamno sivim berberskim tepihom ili gumenim pločicama s točkastim uzorkom ili pločicama od raskoljenog škriljevca bio bi način dodavanja nove dimenzije bez uvođenja novih boja.

Kontrastne sheme
Za razliku od harmoničnih shema, kontrastne sheme postoje kako bi na sebe svratile pozornost. Ovdje boja nije slučajna već predstavlja žarišnu točku. Postoje dvije djelotvorne vrste kontrastnih shema.
Analogna shema ograničava se na analogne boje, različite srodne boje koje se na krugu boja nalaze jedna do druge. Na primjer, analogna zelena shema imala bi nešto plavo-zelene s lijeve strane zelene boje na krugu i nešto žuto zelene s desne strane zelene boje. Ako promotrite krug boja, vidjeti ćete da će neke analogne sheme biti prirodno manje kontrastne od drugih; neke će čak biti gotovo harmonične poput žuto-zelene i zelene.
Komplementarna shema se sastoji od kontrastnih boja koje se na krugu boja nalaze na dijametralno suprotnim stranama – komplementarne boje. Komplementarna shema se može sastojati od bilo kakve verzije crvene sa zelenom, plave s narančastom, žute s ljubičastom. Komplementarne sheme utjelovljuju svaku boju spektra a rezultat je zanimljiv i živahan ali ipak nije napadan. Kako biste izbjegli preveliki kontrast u komplementarnoj shemi pomiješajte malo komplementarne boje s glavnim bojama i upotrijebite nerazblaženu komplementarnu boju. Budući da svaki tip sheme boje ima različit učinak na sobu, možete prepraviti osobnost Vaše sobe tako da jednostavno promijenite tip sheme boje.

nastavak...